Levčenko: Kremlj izvozom radikalizacije destabilizuje Zapadni Balkan

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Dva Rusa deportovana iz Bosne i Hercegovine zbog sumnje na terorizam. Dana 20. oktobra o.g. na Facebook stranici Službe za strance Bosne i Hercegovine pojavila se poruka da su dva ruska državljanina iz Sjevernokavkaskog federalnog okruga Ruske Federacije, koji imaju veze s terorizmom, deportovana iz zemlje. „Dotične osobe su identificirane kao sigurnosna prijetnja i imaju veze s terorizmom, stoga predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti“, navodi se u saopćenju agencije. Prema Službi za strance Bosne i Hercegovine, ruski državljani pronađeni su u području Sarajeva u okviru zajedničke operacije s Obavještajno-sigurnosnom agencijom Bosne i Hercegovine. Deportovani su s teritorije Bosne i Hercegovine.

Bosanske specijalne službe nisu otkrile detalje o tome zašto su dva ruska državljanina iz Sjevernog Kavkaza osumnjičena za veze s terorizmom. Međutim, nedostatak specifičnosti može biti diktiran, posebno, sigurnosnim razlozima. Moskva već nekoliko godina pokušava minimizirati rizike od radikalizacije na Sjevernom Kavkazu ohrabrujući ili dopuštajući ljudima iz regije da napuste Rusiju. Ovo omogućava smanjenje tenzija u Čečeniji, Dagestanu i Ingušetiji, ali istovremeno prenosi potencijalne prijetnje na teritoriju drugih zemalja. Dakle, Kremlj djelimično "izvozi" problem radikalizacije, pokušavajući postići imaginarnu stabilnost kod kuće po cijenu povećanja sigurnosnih rizika za Evropu.

Ne može se isključiti mogućnost da su deportovane osobe možda imale veze s ruskim specijalnim službama. Moskva je više puta koristila ljude sa Sjevernog Kavkaza za sabotaže ili obavještajne operacije u zapadnoevropskim zemljama, posebno protiv predstavnika ruske opozicije. U tom kontekstu, prisustvo takvih osoba u BiH moglo bi biti dio šire sheme koja kombinuje kriminalne, terorističke i obavještajne elemente aktivnosti ruskih agentskih mreža. Rusija je zainteresovana za destabilizaciju Zapadnog Balkana kako bi oslabila jedinstvo EU i NATO-a. Koristeći proruske snage, informacione kampanje i obavještajne mreže, Kremlj nastoji da rasplamsa unutrašnje kontradikcije i potkopa povjerenje u državne institucije. Stvaranje novih žarišta u regionu omogućava Moskvi da odvrati Zapad od rata protiv Ukrajine i održi imidž "nezaobilaznog posrednika" u evropskim sigurnosnim pitanjima.

Odluka o deportaciji Rusa pokazuje želju bosanskohercegovačkih vlasti da pokažu spremnost da se suprotstave vanjskim sigurnosnim prijetnjama i ojačaju kontrolu nad unutrašnjom sigurnošću. Također signalizira međunarodnim partnerima da je Bosna i Hercegovina posvećena djelovanju u skladu sa standardima EU i NATO-a, uprkos teškoj političkoj situaciji u zemlji. Međutim, Bosna i Hercegovina ostaje ranjiva na vanjske utjecaje, posebno iz Rusije, koje neke lokalne političke elite mogu iskoristiti za destabilizaciju unutrašnje situacije. Evropska unija treba uzeti u obzir da Zapadni Balkan ostaje ranjiva karika za infiltraciju pojedinaca povezanih s ruskim obavještajnim službama ili radikalnim grupama.

Međutim, Nacionalno tužilaštvo Poljske izvijestilo je da je Okružnom sudu u gradu Sosnoviec na jugu zemlje poslalo optužnicu protiv dva ruska državljanina. Rusi se terete za učešće u aktivnostima ruske obavještajne službe i prenošenje informacija toj službi koje bi mogle naštetiti Republici Poljskoj (RP). Kako se navodi u izvještaju, optužba se odnosi na krivično djelo špijunaže. Istraga je utvrdila da je Rus od februara do augusta 2022. godine sarađivao sa FSB-om na štetu Poljske. Prikupljao je i prenosio informacije o ruskim opozicionarima u Poljskoj, kao i o pojedincima i institucijama koje im pružaju pomoć.

Prikupljene podatke predavao je svojoj supruzi radi daljnjeg prenosa FSB-u u Rusiji. Ruski par je pritvoren u julu 2024. godine. Od tada je prema njima primijenjena preventivna mjera u vidu privremenog hapšenja. Materijali u vezi s drugim osobama uključenim u slučaj odvojeni su u zasebne postupke, koji su u toku. Istraga je provedena zajedno s odjeljenjem Agencije za unutrašnju sigurnost Republike Poljske u gradu Katowicama.

Posljednjih godina, Rusija je značajno intenzivirala svoje špijunske aktivnosti u državama članicama EU i NATO-a. Moskva je zainteresovana ne samo za vojne i političke obavještajne podatke, već i za komercijalnu i kritičnu infrastrukturu, uključujući energetske, transportne i tehnološke sisteme. Pored toga, ruske specijalne službe vrše sabotaže, što stvara stvarne rizike za sigurnost građana i stabilnost država. Cilj ruskih sabotažnih i špijunskih aktivnosti u EU i NATO-u je potkopavanje unutrašnje stabilnosti, ekonomske otpornosti i odbrambenih sposobnosti država članica. Ove akcije imaju za cilj stvaranje haosa, smanjenje povjerenja u državne institucije, kao i prikupljanje kritično važnih informacija.

Osim toga, sabotaža služi kao alat hibridnog ratovanja, čija je svrha zastrašivanje i odvraćanje podrške Ukrajini. Rusija u sabotaže i diverzije u evropskim zemljama uglavnom uključuje "jednokratne" izvođače, koji se često regrutuju putem interneta, posebno putem Telegrama, nudeći plaćanje u kriptovalutama. Ovi regruti, koji mogu uključivati lokalne kriminalne elemente, migrante ili tinejdžere, koriste se za izvođenje napada na kritičnu infrastrukturu, vojnu logistiku i objekte povezane s podrškom Ukrajini. Ova taktika omogućava ruskim obavještajnim službama da djeluju uz održavanje nivoa poricanja svoje direktne umiješanosti, uprkos sve većem broju otkrivenih i pritvorenih počinilaca u raznim zemljama.

Početkom oktobra, u Poljskoj je pritvoren agent ruske vojne obavještajne službe (GRU), koji je planirao sabotažu korištenjem eksploziva skrivenih u konzervama kukuruza, kao i korištenjem dronova. Poljske obavještajne službe tvrde da se sabotaža pripremala ne samo u Poljskoj, već i u susjednim zemljama - Litvaniji i Njemačkoj. Nedavno je poljski ministar za digitalna pitanja, Kržistof Gawkowski, izjavio da je kritična infrastruktura zemlje izložena sve većem broju sajber napada iz Rusije.

Prema riječima Slavomira Cieskievicza, šefa poljskog Biroa za nacionalnu sigurnost, „kada je u pitanju sajber prostor, Poljska je sada u ratu s Rusijom, više nije samo prijetnja.“ Kao odgovor na povećanje ruskih obavještajnih aktivnosti, zemlje EU i NATO su već značajno pojačale kontraobavještajne mjere, što je dovelo do rekordnog broja otkrivanja i protjerivanja ruskih diplomata i osumnjičenih špijuna. Posljednjih godina, desetine ljudi osumnjičenih da rade za različite ruske obavještajne službe protjerane su iz evropskih zemalja.

Britanska sigurnosna služba MI5 objavila je nove preporuke o zaštiti demokratskih institucija u Velikoj Britaniji od stranog uplitanja i prijetnji špijunaže. Između ostalog, MI5 je upozorio članove parlamenta da su meta špijuna iz Rusije koji pokušavaju potkopati demokratiju u Ujedinjenom Kraljevstvu. MI5 je saopštio da je razvio smjernice koje će pomoći zastupnicima, njihovim kolegama, savjetnicima, parlamentarnom osoblju i kandidatima da razumiju prijetnje s kojima se suočavaju i da preduzmu jednostavne i efikasne korake kako bi zaštitili sebe, svoje timove i integritet britanske demokratije.

MI5 je posebno pozvao političare da "paze na čudne društvene interakcije", kao što su česti zahtjevi za privatne sastanke. Generalni direktor MI5, Ser Ken Mekalom, rekao je da kada strane države kradu vitalne informacije o Velikoj Britaniji ili manipulišu unutrašnjim demokratskim procesima, one ne samo da štete sigurnosti zemlje u kratkom roku, već i potkopavaju temelje suvereniteta Velike Britanije i njenu sposobnost da zaštiti interese britanskih građana. Nove smjernice MI5 objavljene su sedmicu dana nakon što su održana saslušanja o slučaju bivšeg britanskog političara Nejtana Hila, bivšeg člana Evropskog parlamenta, koji je priznao da redovno primao sredstva od Rusa. Svemirska komanda Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je izvijestila o redovnim pokušajima Rusije da špijunira, ometa i presreće britanske vojne satelite.

U oblasti sajber sigurnosti, Velika Britanija je razotkrila korištenje sofisticiranog špijunskog softvera od strane ruske vojne obavještajne službe koja djeluje na njenoj teritoriji, što je potvrdio i generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Kao odgovor na ovu prijetnju, države članice NATO-a odlučile su da više ulažu u zaštitu kritične infrastrukture i sajber sigurnost. Međutim, Rusija uopšte ne smanjuje svoje obavještajne aktivnosti, već ih povećava.