Nedoder nošnja za nedoder narod

Crnogorska narodna nošnja opstajala je kroz vjekove kao snažno identitetsko obilježje crnogorske nacije. Prateći istorijsku sudbinu naroda kojem je pripadalo u vječitoj borbi za opstanak i narodno odijelo je odolijevalo vremenu i prikosilo zavojevačima. Iako je povremeno bila izložena uticajima sa strane i imala lokalne specifičnosti nošnja crnogorskog naroda je tvrdoglavo čuvala svoja obilježja, boje, tradiciju. Samosvojna, autentična,  postojana, s pravom  se može opisati kao  nedoder nošnja za nedoder narod.

Baš kao i Crnogorke i Crnogorci, na svoje tradicionalne nošnje ponosni su i ostali narodi na Balkanu. Srbi, Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Makedoncii, u neobično širokom rasponu različitog narodnog ruha, takođe čuvaju svoju istorijsku tradiciju i kulturu. U nekadašnjoj Jugoslaviji tradicionalne nošnje manfiestovale su multietnički sklad i ljepotu različitosti u zemlji koja već tri i po decenije pripada prošlosti. 

.

.

U okviru kontinuiranih nastojanja srpskih poltičkih elita da, negiranjem crnogorske nacionalne posebnosti, prisvoje crnogorsku istoriju, Crkvu, kulturu, stvaraoce - ni narodna nošnja nije pošteđena, iako predstavlja još jedan nepobitni dokaz koji svjedoči o potpuno različitim identitetima dva naroda. Crnogorska tradicionalna nošnja starija je od srpske više od dva vijeka, baš kao i nacionalno-oslobodilački pokret i borba  protiv Osmanskog carstva. Srpska narodna nošnja ne postoji u jedinstvenom izvornom obliku, već predstavlja zbir nošnji iz različitih krajeva Srbije, kojima je u Etnološkom muzeju u Beogradu pridodata i nošnja iz Crne Gore. Kako se navodi na sajtu ove institucije, u postavci se čuvaju najstarije sprske nošnje koje datiraju s početka 19. vijeka, a većina predmeta iz ove zbirke pripada orijentalnom načinu odijevanja. O tome svjedoče i istorijske kompozicije srpskog slikara Paja Jovanovića, na kojima su, s puno etnografskih podataka i detalja, prikazani Srbi u vrijeme Drugog ustanka protiv Osmanskog carstva, početkom 19. vijeka i velika seoba srpskog naroda krajem 17. vijeka koju je pokrenuo strah od turske odmazde.

Veliki srpski slikar Paja Jovanović ostavio je na svojim platnima i umjetnička svjedočanstva o crnogorskom narodu. Slikajući njihov pobjednički povratak sa bojišta, vjerno je prikazao ustanički duh ratnika, koji nijesu znali za seobe i zbjegove, niti uzmicali pred osvajačima, već o svom ruhu i kruhu branili Crnu Goru.

Teme iz Crne Gore otvorile su vrata najuglednijih evropskih likovnih salona i Vlahu Bukovcu, Jaroslavu Čermaku i drugim izvanjcima, ali i prvim generacijama školovanih crnogorskih slikara koji su na platnima ovjekovječili zavičajni kolorit i pjezaže, uspomene na svoju zemlju i narod nesalomljivog duha predstavljen i kroz tradicionalnu nošnju.

(Rubrika Podśetnica realizuje se u saradnji s Prijestonicom Cetinje)