Za montenegristiku dragocjena knjiga

Piše: Novica Vujović 

Za akademsku i naučnu zajednicu i crnogorsku ukupnu kulturu od vrlo velikoga je značaja izdavačka djelatnost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Potvrđuje se nezaobilazno mjesto Instituta, odnosno Fakulteta za crnogorki jezik i književnost ne samo u filologiji, nego u bazičnim kulturološkim disciplinama u nas. U vidu recenzija, potpisanih ugovora o saradnji, suizdavačkih projekata i naučnih skupova s najviših je mjesta nauke o jeziku i književnosti od Ukrajine, Poljske, Njemačke ili Hrvatske pa sve od Sjedinjenih Američkih Država – to i ovjereno.

Nizu ove godine objavljenih knjiga uz 25. broj časopisa Lingua Montenegrina pripada knjiga Dijalektolozi i crnogorski jezik autora Adnana Čirgića.
Iako dio mlađe naučne generacije, bibliografija i dosadašnja Čirgićeva postignuća bogati su kao da je riječ o čovjeku dubokih godina. Sve je to, razumije se, od dana kad je odbranio doktorsku tezu pred komisijom na čijemu je čelu bio akademik Milan Moguš, predśednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – ostvarivano takoreći na velikoj sceni, pedantnim radom i saradnjom sa stvaraocima kakvi su Josip Silić, Stjepan Damjanović, Mateo Žagar, Mark L. Grinberg, Robert Grinberg, Emil Tokaž, Robert Bonjkovski, Pšemislav Brom, Irena Jaros, Simon Sazdov i dr.

Možda je ponajviše na njega uticao jezikoslovac Josip Silić, za kojega akademik Stjepan Damjanović ističe: „Bio sam potpuno uvjeren u nekim godinama da od Vardara pa do Triglava nema glave koja dublje razmišlja o jezičnom fenomenu od glave Josipa Silića“. Čirgić je jedini saradnik iz Crne Gore na kapitalnome projektu Enciklopedija slovenskih jezika i lingvistika.

Povremeni pratilac njegova rada jesu i polemike, ali one sudeći po imenima, skromnome djelu i stavovima onih koji ga napadaju i ne zavređuju posebnu pažnju.

Adnan je Čirgić u dugome nizu godina, upućeniji to dobro znaju, objavljivao radove o lingvistima i posvećenicima što su im organski slojevi crnogorskoga jezika bili dio profesionalnoga interesovanja, uzgredna aktivnost ili hobi čak. Rezultati su takvoga rada okončani dvijema knjigama Dijalektolozi i crnogorski jezik do polovine XX vijeka i Dijalektolozi i crnogorski jezik od polovine XX vijeka kod Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici. Iz sasvim prozaičnih razloga u pogledu nedostupnosti knjiga zbog maloga tiraža no još više iz metodoloških zahtjeva portreti su sabrani i opravdano objavljeni kao jedna knjiga.

U knjizi od 453 stranice nalaze se predgovor naslovljen „Kratak pregled proučavanja crnogorskih govora“ te 32 portreta naučnika od Vuka Karadžića kao najstarijega do Mata Pižurice.

Gledajući niz sadržaj ove knjige a skicirajući ga preko najkrupnijih tačaka čitalac će zapaziti da su prvi zapisi o nekim jezičkim crtama crnogorskih govora dati iz pera Vuka Stefanovića Karadžića u predgovoru Srpskih narodnih poslova (1936). Sami će početak XX vijeka donijeti veliki iskorak na polju discipline što je dijalektologijom zovemo. Za montenegristiku od prvorazrednoga su značaja radovi Milana Rešetara.

Čirgić je predstavio doprinos toga uglednog Dubrovčanina montenegristici prije svega ističući njegovu knjigu o „srpskohrvatskim akcentima“ iz 1900, kao i Štokavski dijalekat, koja je od 1907. kada je objavljena čekala više od stotinu godina objavljivanje na nekom od štokavskih jezika. Prevedena je na crnogorski jezik i 2010. u Matici crnogorskoj objavljena s detaljnim predgovorom upravo Adnana Čirgića.

Prvi crnogorski školovani lingvista koji je napisao dijalektološku monografiju s crnogorskom problematikom bio je Danilo Vušović. Taj je rođeni Nikšićanin za kratkoga života objavio Dialekt istočne Hercegovine, neadekvatna naslova a golemog značaja zbog obilja građe sa širokoga područja nikšićke opštine, te knjigu Prilozi proučavanju Njegoševa jezika. Uz Danila Vušovića kao međaš u montenegristici stoji Mihailo Stevanović s monografijom Istočnocrnogorski dijalekt. Rešetar, Vušović i Mihailo Stevanović značajni su po tome što su zatemeljili jezikoslovnu njegošologiju i najveći joj doprinos dali do danas.

Velikoga je značaja monografija Branka Miletića Crmnički govor iz 1940, ne samo u pogledu prikupljenih materijala nego i svojom metodološkom uzornošću. U to vrijeme stvaraju i jedan Radosav Bošković, svjetskoga ugleda lingvista, nama značajan, uza sve drugo, zbog studije o suglasniku h u crnogorskim govorima (1931). Slijede naučnici poput Jovana Vukovića, Luke Vujovića, Milije Stanića, Mitra Pešikana i Dragoljuba Petrovića.

Autorima čije je djelo obradio Adnan Čirgić dodijelio je mjesto u montenegristici prema zasluzi, priznavajući im domete i dragocjenost dijalekatske građe koju su ostavili kao zalog za dolazeće naraštaje. Nije im Čirgić prikrio, razumije se, ideološke i filološke zablude kojima su neki od ovih autora robovali. Adekvatna kontekstualizacija i metodološki okvir knjige doveo je, pored ostaloga, i do toga da zaključujemo da su neki od autora što su dosljedno negirali postojanje crnogorskoga jezika u stvari najviše dali upravo montenegristici. Takav je primjer danas najboljega našega dijalektologa Dragoljuba Petrovića. I tako redom.

Nepravedno su mnoga imena izostala iz ovoga prikaza, nije detaljno razrađen ukupni doseg ove Čirgićeve knjige, ali i na osnovu kratkih uputa naša će akademska i naučna javnost shvatiti da je riječ o za montenegristiku dragocjenoj knjizi.

Značaj je portreta iz ove knjige, da to na kraju i istaknem, prije svega u činjenici da su oni autoru postupno otvarali mozaik crnogorske dijalektologije prema kojemu je 2017. sklopljena monografija Dijalektologija crnogorskoga jezika. Da je i tu zahvaljujući svojemu profesionalno-stručnom kapacitetu postigao cilj svjedoči promocija te knjige na dijaektološkoj konferenciji na univerzitetu u Lođu pred uglednim slavistima, kao i referat povodom Čirgićeve Dijalektologije koji je akademik Mark L. Grinberg objavio u zborniku And Thus You Are Everywhere Honored. Studies Dedicated to Brian D. Joseph iz 2019. Knjiga Dijalektologija crnogorskoga jezika u izdanju prestižne kuće Lexington Books upravo je u štampi za naučnu zajednicu u Sjedinjenim Američkim Državama.