Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit popodne objavljuje odluke kojima bi trebalo da se deblokira proces formiranja Vlasti u Federaciji BiH.
Kako saznaje Klix.ba, visoki predstavnik će izmijeniti Ustav FBiH drugi put u šest mjeseci tako da će za približno 25 odsto umanjiti snagu klubova u Domu naroda u odnosu na prethodnu odluku u procesu naimenovanja Vlade FBiH.
Između ostalog, biće omogućeno, za ovaj izborni ciklus da se federalna vlast formira bez saglasnosti potpredsjednika FBiH iz reda Bošnjaka Refika Lende (SDA), potom će uvesti mogućnost preglasavanja prilikom naimenovanja Vlade uz mogućnost veta. Treća odluka će se odnositi na poziciju Ostalih u Domu naroda FBiH.
Posljednji poziv
Početkom mjeseca aprila Šmit je uputio “posljednji poziv strankama da poštuju volju građana i formiraju funkcionalnu vlast u bh. entitetu Federacija BiH”, te dodao kako neće biti više novih poziva i kako će uraditi šta treba da građani dobiju vlast i da njihova izborna volja bude realizovana.
“Očekujem da će se ovo uskoro uspješno riješiti. Neće biti dodatnog konačnog poziva. Ako to ne učine, opredijeljen sam u namjeri da se poštuje izborna volja građana”, rekao je tada.
Nova imena
Predsjednica FBiH Lidija Bradara ponudila je Parlamentu entiteta izmjenjenu listu ministara za sastav nove vlade na kojoj su ranije predloženi kandidati iz stranaka NES i Stranka za BiH zamijenjeni onima iz HDZ-a 1990 i stranke Pomak.
Time se definiše nova koalicija na čijem čelu bi se trebalo naći Nermin Nikšić, šef SDP-a.
Potpredsjednik FBiH Igor Stojanović (SDP) već je potpisao izmjenjenu odluku predsjednice o sastavu nove vlade, ali ona ne može biti formirana dok svoj potpis ne da i Refik Lendo iz SDA.
Dosadašnju većinu u Federalnom parlamentu činili su zastupnici stranaka ‘Osmorke’ i HDZ-a BiH. Stranka demokratske akcije (SDA) ne želi dati saglasnost za entitetsku vladu, prema odredbama Ustava FBiH, za vladu je potrebna saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika.
Na dan opštih izbora u BiH, 2. oktobra, Schmidt je nametnuo odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. Povećan je broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok je „ostalima“ omogućeno da budu zastupljeni u federalnom Domu naroda.
Pitanje demokratske volje
Tada je objavljeno kako su izmjene nazvane „Paket funkcionalnosti” i kako je cilj ukidanje mogućnosti da dvije trećine delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.
„Dom naroda sastoji se od 80 zastupnika, i to po 23 zastupnika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 zastupnika iz reda Ostalih”, navodi se u amandmanu koji je nametnut na Ustav FBiH odlukom visokog predstavnika.
Šmit je tada poručio biračima kako je donio odluke koje će osigurati da se njihov glas računa i da će njihova demokratska volja biti ispoštovana.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR