Konferencija o Ruđeru Boškoviću u EP-u, odbačeno srpsko svojatanje

Život i djelo hrvatskog naučnika, velikana i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane u Evropskom parlamentu u Briselu.

Okrugli sto o Ruđeru Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupniku Evropskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP). Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da se Dubrovačani stalno pitaju jesu li se u dovoljnoj mjeri odužili Ruđeru Boškoviću, koji je pronio svijetom ime Dubrovnika i Hrvatske.

Istaknuo je da je veliki iskorak napravljen kada je aerodrom  u Dubrovniku nazvan po Ruđeru Boškoviću. Ruđer Josip Bošković, koji se rodio u Dubrovniku, 1711. a umro u u Milanu 787. bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je sveštenik, pripadnik reda Družba Isusova, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj.

Bošković je bio i diplomata, koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike.

O njegovom naučnom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su naučnici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.

O njegovoj svešteničkoj ulozi i pripadnosti isusovačkom redu govorio je  Dalibor Renić, predsjednik Evropske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik upravnog odbora,  Marko Pavić.
Hrvatski velikani: Ruđer Bošković

Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića

Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i italijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio života, ali da ga italijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo.

- Oni koji bi možda imali pravo svojatati ga, to ne čine, ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike, rekao je Kutleša.

Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju izdanja dubrovačke književnost koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom. U Srbiji je pokrenuta kampanja ponosni na svoje srpsko, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su  plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio Srbin katoličke vjere.

Župan Dobroslavić kaže da se velikosrpska politika, iako poražena u ratu, danas nastavlja pod imenom srpski svet. Oni svojataju dubrovačku književnost, čak i u zakonu. Dubrovnik nikada nije bio srpski, dubrovačka književnost nikada nije bila srpska, a Bošković nije bio Srbin, kaže Dobroslavić.

Dodaje da se postavlja pitanje može li Srbija ući u EU s takvim falsifikatom o srpskom karakteru dubrovačke književnosti, što su stavili i u zakon.