"Brskovo mine": Ne postoje uslovi za raskid ugovora, nijesmo finansirali koaliciju ZBCG, opštini poklonili 200 hiljada eura

Kompanija "Brskovo mine" u protekle četiri godine donirala je 200.000 eura za različite projekte u Mojkovcu, potvrđeno nam je iz firme. Potvrdili su naše ranije pisanje da u kompaniji ima kapitala i drugih zemalja i to Njemačke, SAD i Australije. Kažu i da je "sporost administracije" krivac za kršenje Zakona o strancima, te vjeruju da ne postoje razlozi za raskid ugovora.

Kompanija "Brskovo mine" koja traži otvaranje rudnika olova i cinka u Mojkovcu u proteklom periodu dala je 200.000 eura za različite projekte u tom gradu. Iz kompanije, za Antenu M, kažu da je taj novac izdvojen u protekle četiri godine. 

"Tokom četvorogodišnjeg perioda podržan je niz kulturnih, sportskih i edukativnih sadržaja, kao i inicijativa za unapređenje zdravstvene zaštite na teritoriji opštine Mojkovac, za šta je ukupno izdvojen iznos od oko 200.000 eura", navode u odgovorima dostavljenim našem portalu. 

Antena M je tražila i precizne podatke o tome koji projekti su podržani te u kojim iznosima, ali te informacije nijesmo dobili.

Iako je društveno odgovorno poslovanje praksa kompanija koje žele da ostvare pozitivan uticaj na društvenu zajednicu, postavlja se pitanje motiva, odnosno cilja tih ulaganja. Naime, DOP implicira uspješno poslovanje firme i ostvarivanje profita, zbog čega dio tog kolača "vraćaju" sredini u kojoj posluju kroz razne filantropske aktivnosti. S obzirom na to da kompanija donira novac iako rudnik još nije otvoren i ne ostvaruje nikakav profit, utisak je da je za kompaniju ovo bio rizičan projekat zbog kojeg su željeli da unaprijed osiguraju podršku lokalne zajednice.

Osim Njemačke, iza kompanije stoji i kapital SAD i Australije

Antena M je još prošle godine pisala o sumnjama da iza švajcarske kompanije stoji i kapital drugih zemalja. To je prvi potvrdio ambasador Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten, rekavši da kompanija ima i njemačke akcionare, zbog čega se rudnikom bavila njegova ambasada.

Kompaniju smo pitali da li u vlasničkom udjelu ima kapitala i drugih zemalja. 

"Komapnija Tara Resources, u čijem vlasništvu je koncesionar Brskovo Mine, ima finansijsku podršku međunarodnih investitora, uključujući investitore iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Australije", naveli su u odgovorima.

Podsjetimo, ministar energetike i rudarstva Saša Mujović saopštio je nedavno da su određene strane diplomate u slučaju rudnika Brskovo u Mojkovcu pokazale neprimjereno ponašanje.

Naš portal je objavio da se radi o njemačkim diplomatama koje su vršile pritisak na Vladu da se rudnik otvori. Felten je, međutim, negirao da se radi o pritisku već se, kako je naveo, "zalagao da Vlada razmotri projekat pažljivom i objektivnom procjenom".

Na tri pitanja istovjetni odgovori

Kompanija je potvrdila naše pisanje da je 23. januara održan sastanak sa predsjednikom Opštine Veskom Delićem, a na pitanje o čemu je bilo govora na tom sastanku kazali su da "kompanija redovno održava sastanke sa vladinim i opštinskim  institucijama, kao i sa ostalim zainteresovanim stranama, kako bi pružila informacije o razvoju projekta Brskovo i odgovorila na pitanja".

Istovjetan odgovor smo dobili na još dva pitanja i to: O čemu je bilo govora na sastanku sa ministarkom Tamarom Vujović, te koliko puta su se predstavnici kompanije sastali sa funkcionerima „Za budućnost Mojkovca“ u protekle tri godine i kada?

Zanimalo nas je i da li je kompanija na bilo koji način učestvovala u finansiranju predizborne kampanje za lokalne izbore koalicije "Za budućnost Mojkovca" 2021. s obzirom na to da je uoči izbora bilo sastanaka sa predstavnicima te političke strukture. 

"Kompanija ne finansira, niti utiče na rad bilo koje državne ili lokalne institucije, niti političke stranke na bilo koji način", kažu iz "Brskovo mine". 

Na isti način negiraju i da kompanija sada na bilo koji način finansijski podržava lokalnu vlast u Mojkovcu. 

Koncesiona naknada uplaćena u januaru

Na pitanje kada je uplaćena koncesiona naknada državi za 2023. iz kompanije su naveli da je uplaćena u januaru ove godine, ali nijesu željeli da preciziraju datum. 

Podsjetimo, Antena M je 25. januara objavila da švajcarska kompanija nije uplatila godišnju naknadu državi u iznosu od 648.425 eura, koja se po ugovoru plaća u dvije jednake rate na kraju juna i decembra.

Novac je trebalo da bude uplaćen do 31. decembra 2023, što se, međutim, nije dogodilo. 

Prema našim saznanjima, uplata je izvršena tek nakon pisanja Antene M.

Bofi nije imao dozvolu zbog "sporosti administracije"

Inspekcija rada utvrdila je u decembru da je prethodni izvršni direktor kompanije "Brskovo mine" Ričard Bofi prekršio Zakon o strancima, nakon što je inspekcijskim nadzorom konstatovano da Bofi nije posjedovao boravišnu i radnu dozvolu. Upitani zašto su kršili zakon navode da do prekršaja nije došlo namjerno.

"Već zbog sporosti administracije, s obzirom na to da je zahtjev za produženje radne dozvole bio predat na vrijeme", tvrde iz kompanije.

"Sporost administracije" očigledno nije bila dovoljna lekcija kompaniji, pa je i trenutni direktor Agne Ahlenius prekršio zakon na isti način, zbog čega mu je od 16. februara zabranjen ulazak u zemlju na mjesec. 

"Postupak za pravljenje izmjena u CRPS pokrenut je po imenovanju novog direktora i to je prvi korak u procesu dobijanja radne dozvole. Očekujemo da CRPS ubrzo napravi izmjenu, bez čega nije moguće nastavljati proces dobijanja radne dozvole", naveli su iz kompanije upitani i zašto nijesu napravljene izmjene u CRPS-u.

Predstavnici turske kompanije posjetili Mojkovac

Prema pisanju Antene M krajem prošle godine, ali i prethodnim tvrdnjama GI "Zdravi Mojkovac" namjera švajcarske kompanije je bila da nakon dobijanja dozvola za ekspolataciju cjelokupan posao ustupi drugoj firmi. Antena M tada je dobila informaciju da je za taj posao zainteresovana jedna turska kompanija. 

Tragom toga saznanja tražili smo potvrdu da je Recep Bakkaloglu iz kompanije Ciftay bio u posjeti Mojkovcu i da je posjetio "Brskovo mine", pa smo pitali šta je bio razlog posjete?

"Predstavnici kompanije Ciftay posjetili su kompaniju 2022. godine, kao i nekoliko građevinskih kompanija i dobavljača opreme, kako bi izrazili interes za učešće u izgradnji rudnika. Naša kompanija nema nikakvu saradnju sa kompanijom Ciftay, niti sa pomenutom osobom", navode u odgovoru. 

Iz GI "Zdravi Mojkovac" su, podsjetimo, ranije tvrdili da je namjera kompanije da za izgradnju rudnika dovede radnu snagu iz Turske s obzirom na to da bi za poslove u rudniku zaposlene u Crnoj Gori teško našli.

Pitali smo ih stoga i koliko je trenutno zaposlenih ljudi u kancelariji u Mojkovcu te koliko je od njih lokalnog stanovništva. 

"Naša kancelarija u Mojkovcu ima 14 zaposlenih, od kojih je 11 iz Crne Gore, među kojima njih sedmoro iz Mojkovca. Kompanija se obavezala na zapošljavanje stanovnika lokalnog područja i obećala je da će popuniti više od 90% dostupnih radnih mjesta u rudniku iz Mojkovca i susjednih opština putem lokalnih programa obuke, za potrebe razvoja i upravljanja aktivnostima u rudniku", kažu iz "Brskovo mine". 

Prema pouzdanim saznanjima Antene M, kompanija je prethodnih godina imala problema sa pronalskom radne snage za rad na istražnim bušotinama. Na pitanje kako namjeravaju da riješe problem nedostatka radne snage u Mojkovcu u slučaju eventualnog otvaranja rudnika kažu: 

"U saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore aktivno ćemo sprovoditi program zapošljavanja i obuke zaposlenih, s posebnim fokusom na opštine iz sjevernog regiona, ali i ostatka zemlje ukoliko to bude potrebno". 

Zanimalo nas je i šta posjeduju od imovine i sredstava za rad potrebnih za rudarstvo u Crnoj Gori.

"Kompanija se nalazi u fazi prostornog planiranja, očekujući da Vlada završi taj proces i izda urbanističko-tehničke uslove. Nakon toga, kompanija može da završi i podnese sve tehničke i ekološke studije, kako bi zatražila odobrenja za izgradnju i eksploataciju. Ukoliko kompanija dobije dozvole za izgradnju i eksploataciju, spremna je da nabavi svu potrebnu opremu za izgradnju i rad rudnika", navode u odgovoru.

"Kulturnu baštinu preseliti u skladu sa zakonom" 

Na prostoru planiranog rudnika nalaze se tri groblja iz perioda Mojkovačke bitke, a na lokalitetu Doganjice je Saška crkva. Upitani na koji način planiraju izmještanje, odgovaraju:  

"Kompanija sarađuje sa Ministarstvom kulture i Opštinom Mojkovac, kao i sa stručnjacima iz arheologije i zaštite kulturne baštine, kako bi evaluirala rješenja za preseljenje i zaštitu bilo kojeg kulturnog dobra ili dijela nasljeđa na projektnom području u skladu sa svim zakonima o kulturnoj baštini i međunarodnim smjernicama, kao i kako bi unaprijedila turističku ponudu Mojkovca i sjevera Crne Gore".

Na pitanje da li očekuju da dobiju dozvolu i za izmještanje zaštićenog kulturnog dobra prve kategorije – spomenika Rudnica, navode da očekuju da nadležne institucije iz oblasti zaštite spomenika kulture daju stručne predloge kako bi se, kako ističu, na najbolji način odnosili prema kulturnoj baštini i omogućili joj da bude mnoigo bolje zaštićena nego što je sada.

"Ne postoji pravo na raskid ugovora"

Međuresorna komisija koja bi trebalo da utvrdi šta dalje sa rudnikom treba da završi posao do 1. marta. U kompaniji ne žele da spekulišu o scenariju potencijalnog raskida ugovora.

"Vjerujemo da ne postoji pravo na raskid sporazuma. Projekat predstavlja priliku za značajno zapošljavanje i ekonomski razvoj za sjever Crne Gore, i osmišljen je u skladu sa svim crnogorskim i EU propisima. Rudarenje cinka je veoma cijenjena industrija u Evropi, sa brojnim rudnicima cinka uključujući Španiju, Portugal, Švedsku i Irsku, i cinkarskim postrojenjima u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Španiji, Švedskoj i Finskoj. Rudnik u Brskovu može imati značajnu poziciju u ovoj industriji kako bi se osiguralo snabdijevanje evropske ekonomije ključnim metalima", zaključuju iz "Brskovo mine". 

Podsjetimo da iz GI "Zdravi Mojkovac" tvrde da su se odavno stekli uslovi za raskid ugovora, jer je, između ostalog, jul 2023. bio posljednji rok dat Švajcarcima da prikupe neophodnu dokumentaciju za otvaranje rudnika.