Radulović: Zaduženje-sigurnim korakom ka bankrotstvu, prevario sam se kada sam odlučio da se povučem iz javnog života

Zaduženje Vlade emitovanjem državničkih obveznica u dolarima i transakcija na Londonskoj berzi od 750 miliona dolara ili 687 miliona eura, na period od sedam godina, sa kamatnom stopom od 5,88 odsto na eurskoj osnovi za prve tri i po godine, dok traje hedžing aranžman, ili 7,25 odsto na preostali dolarski dug je poraz kompetentnosti ili loša namjera ove Vlade, saopštio je prof. dr Branko Radulović.  

"Detalji i puna istina će jednog dana pokazati što je bilo u pitanju, pretpostavljam i po nalogu VDT tokom mandata ove netransparentne Vlade ili će se sačekati sledeća, transparentna. Jasno je-kamatna stopa kao indikator ukazuje na nisko povjerenje u državu, dok veće interesovanje investitora može biti posledica očekivane recesije i spuštanja kamatne stope od strane američke Federalne rezerve i Evropske centralne banke. Znači, vrijeme emitovanje obveznica je izuzetno važno i njega treba da predvidi i odredi Vlada. Ovaj tajming nije bio dobar jer se očekuju odluke o početku recesije i smanjenju kamata", pojašnjava Radulović.

Ono što je, kako dodaje, poražavajuće, Vlada birajući ovaj finansijski instrument a ne uvođenje drugog, koji je mnogo povoljniji, oštetila je državu za par stotina miliona eura.

"Toliko iznosi direktna šteta zbog razlike u kamatama između državnih obveznica i plasmana na međunarodnom tržištu kapitala i narodnih obveznica i plasmana u Crnoj Gori. Tako, kamata na narodne obveznice ili trezorske zapise koji ističu u ovom periodu u Hrvatskoj iznosila je oko 3,6 odsto, prinosi u toj državi trenutno na desetogodišnje obveznice iznose oko 3,2 odsto,  Slovenci su već ove godine izdali desetogodišnje obveznice s prinosom neznatno većim od 3 odsto, Mađarska je izdala dvanaestogodišnju obveznicu u dolarima uz premiju od 1,8 odsto. Svi u više milijardskim iznosima. Interes javnosti za kupovinu obveznica u svim državama je bio mnogo veći u odnosu na emitovani iznos", kaže on.

Crnogosko tržište, ističe, ima značajan potencijal da realizuje emisiju narodnih kratkoročnih trezorskih zapisa sa dospjećem do jedne godine i narodnih obveznica izdatih na višegodišnji period.

"Ukupni depoziti građana i privrede, uprkos inflaciji i poskupljenju, u kontinuitetu rastu, sada iznose oko 5,5 milijardi eura, od čega oko 2,6 milijardi su depoziti fizičkih lica, što je oko 15 odsto veći iznos u odnosu na prije godinu dana. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju iznosi samo 0,2 odsto. Prinos na narodne obveznice i narodne trezorske zapise vjerovatno bi iznosio nešto ispod 3 odsto, imajući u vidu već izvjesni recesioni period i spuštanje kamatne stope na međunarodnom tržištu, no značajno više u odnosu na kamatu na štednju u komercijalnim bankama. Interes domaće javnosti bi bio značajan ukoliko bi se imala u vidu i ročnost obveznica i zapisa od nekoliko mjeseci do više godina. Istovremeno preusmjeravanje depozita bi natjeralo „zelenaške“ komercijalne banke da racionalno i investiciono reaguju i povećaju kamate na štednju i poboljšaju uslove plasmana sredstava. Ističem da sam već duži period zagovarao reformu tržišta novca i tržišta kapitala i uvođenje novih institucija poput Razvojne banke i Kreditno-garantnog fonda i instumenata poput narodnih obveznica. Tajnost i mogućnost „muljanja“ vlasti su izgleda bili važniji od javnog interesa", kaže Radulović.

Ono što je, navodi, krajnje zabrinjavajuće i što se mora što prije spriječiti da bi šteta bila manja je pogrešna vizija razvoja Crne Gore od strane Spajića i njegovih sledbenika i poslušnika u parlamentarnoj većini.

"Izjava da će se zaduženje odnositi na vraćanje ranijih dugova i investicije je relativna. Svjetska banka i MMF sa pravom traže da država treba da dio duga vrati iz svojih prihoda. Refinansiranje duga sa ovako visokim katama ne smanjuje ga nego povećava. Investija ima raznih - održivih i neodrživih, zakonitih i koruptivnih, „paf-paf“ i analitičnih, „plitkih“ i „dubokih“, razvojnih i promašenih.  Ukoliko se poslednja izjava gospodina Spajića poveže sa ranijom da Crna Gora nema vremena da čeka i da će u putnu infrastrukturu uložiti 6-8 milijardi eura do 2030. godine, tada nam se crno piše. Da li on zna da se dešava revolucija u saobraćaju, da je definisana tranzicija u energetici i pogonskim gorivima, koliki je bio broj vozila prošle godine na dionici auto-puta a koliki treba da bude da bi bio održiv, na šta ukazuju i iz EU, da nemamo valjane studije ni za jedan putni pravac, da strategiju saobraćaja treba učiniti modernom i racionalnom, da se mora poštovati tenderska procedura, da se ne gradi na osnovu idejnog projekta sa pogrešnim projektnim zadatkom i bez valjane studije izvodljivosti, da ni najbogatiji ne grade saobraćajnice zaduživanjem i iz budžeta, da EU siromašnim članicama finansira i do 80 odsto bespovratnih sredstava, da treba da formiramo sopstveni konzorcijum niskogradnje, da odlučimo hoćemo li graditi ekološku cementaru i početi da razvijamo proizvode za potrebe gradnje i mnogo čega drugog", navodi Radulović.

Ovako kako je počeo, kako kaže, proizvešće samo kratkoročnu tražnju i rast prihoda a zatim nam, poslije završetka investicija, slijedi pad prihoda, investicije će biti neodržive, vraćanje sve skupljih kredita nemoguće a gubitak teritorija izgledan.

"Doda li se tome visina BDP, struktura društvenog proizvoda, spoljnotrgovinski deficit, struktura radno aktivnog stanovništva i iznos javnog duga sa visinom i rashodnoom stranom budžeta, vrata Evropske centralne banke će nam biti zaključana i svi ćemo imati iste penzije i plate u javnom sektoru. Tačnije nećemo ih imati.

No, svi članovi Vlade i skupštinske većine su odgovorni za štetu od oko 200 miliona eura, za još veću kada sjutra počne recesija i za sve drugo, počev od diskriminacije penzionera, maglovite „Evrope sad 2“, ovakve sulude namjere gradnje  saobraćajnica, pljačke u energetskom sektoru, raubovanja crvenih boksita, igre sa poslednjom nadom Željezare, stanjem u pravosuđu, bahatosti starih tajkuna i ekspanziji novih, odsustva reformi, nemanja valjanog strateškog dokumenta, sterilnih EU integracija i čega sve ne. Neka ne „peru usta“ da je za to odgovoran gospodin Spajić i pojedini nekompetentni ministri pa bili oni i sa zvučnim titulama. Hvaliti se da su napravili čudo sa izborom nekoliko sudija je smijurija. Pogodili su se znam dobro. Šta su napravili i oni koje smo izabrali prije nekoliko godina. Ništa. Prvi sam pričao o vettingu i reformama.

Očito sam se prevario kada sam odlučio da se povučem iz javnog života i posvetim obnovi seoske porodične kuće i revitalizaciji plemena. Kao univerzitetski profesor sa zavidnim iskustvom i biografijom ću sa kolegama iz Foruma za održivi razvoj, kojeg čine eminentna imena Zapadnog Balkana, se boriti protiv gluposti i očigledne korupcije", zaključio je Radulović.