Piše: Ana Nives Radović
Širenje panike i predskazivanje ekonomskih kriza, čak i u vremenu kada je edukacija o medijskoj i finansijskoj pismenosti dostupnija nego ikad, i dalje je omiljena aktivnost dijela vodećih svjetskih medija. Kad, recimo, New York Times upozori na finansijsku katastrofu frazom koja zvuči baš kao naziv Oskarom nagrađenog filma „sve, uvijek, u isto vrijeme“, čitaoci bi trebalo da zastanu, ali ne od straha, već od sumnjičavosti. To se baš ovih dana u NYT pokušalo člankom „Volatilnost tržišta naglašava epsko gomilanje globalnog rizika“.
Tačno je da tržišta zaista nose rizike. Tačno je da je, kako je navedeno, zaduženost vodećih svjetskih ekonomija na rekordnim visinama. Tačno je i da je euforija zbog vještačke inteligencije nezapamćena. Međutim, nedavni članak NYT-a ponovo upada u već poznatu matricu pakovanja opravdanih ekonomskih zabrinutosti u mješavinu predstojeće propasti, isprepletenu retoričkom panikom i pažljivo odabranim citatima stručnjaka koji se uklapaju u unaprijed zacrtanu priču, što nije odgovorno novinarstvo, već ekonomsko pripovijedanje umotano u slutnju.
Razvoj vještačke inteligencije je, nesporno, u centru pažnje. Ona je ujedno i jedna od najtransformativnijih tehnologija modernog doba. NYT sugeriše da je rast AI sektora spekulativna stranputica, predviđajući masovna otpuštanja. Podaci, međutim, ukazuju na suprotno. Akcije povezane s AI bile su glavni pokretač rasta indeksa S&P 500 ove godine. Nvidia, česta medijska meta, zabilježila je rezultate koji nadmašuju čak i optimistične prognoze.
Tačno je da neke firme troše više nego što zarađuju kako bi finansirale razvoj AI projekata, ali to nije novo, niti je iracionalno ako prihodi kasnije prate ulaganja. Tehnološki bumovi često počinju haotično, pa odbacivanje talasa investicija poput balona prije nego što se pokaže njihov efekat znači pribjegavanje lijenom ekonomskom fatalizmu.
Članak se drži zastarjelih karikatura kripto-haosa koji se, navodno, prožima kroz sve finansije. Ono što se zapravo dešava je da vodeće finansijske institucije integrišu blockchain tehnologiju radi veće efikasnosti. Sve veći broj zemalja iz dana u dan ima jasne regulatorne okvire, a ne zabrane. Cijene ostaju volatilne, ali usvajanje tehnologije sazrijeva. Predstavljati kriptovalute kao nezaustavljivu infekciju bankarskog sistema znači ignorisati odmjeren, kontrolisan prelaz ka institucionalnoj upotrebi blockchain tehnologije u svim sferama u kojima je ona primjenjiva. Kripto ne „ruši“ ništa, pa ni bankarski sektor, već se integriše, reguliše i dobija nove namjene.
Najozbiljnija greška u narativu NYT-a jeste način na koji se špekulativne mogućnosti uzdižu gotovo do izvjesnosti. Predvidjeti pad nije isto što i dokazati da je on neminovan. Zaduženost, AI euforija i ulazak kriptovaluta u bankarski sektor mogu pojedinačno ili zbirno, kao i svaka pojava, nositi određene rizike, ali finansijski sistemi nijesu krhke linije domina, već prilagodljive strukture koje oblikuju regulacija, monetarna politika, globalni tokovi kapitala i institucionalni zaštitni mehanizmi, zbog čega predstavljati ih kao da se nužno spajaju u jednu neizbježnu krizu znači pojednostavljivati mnogo složeniju stvarnost.
Ipak, nigdje krizni impuls medija nije očigledniji nego u njihovom odnosu prema bitcoinu. Otkako je postao predmet interesovanja javnosti, komentatori s izuzetnom upornošću pokušavaju da ga „sahrane“ iako već 17 godina pokazuje sposobnost da preživi najveće krize. Medijski naslovi više od deceniju najavljuju njegov kraj. Predstavnici finansijskih institucija nekad su ga nazivali bezvrijednim da bi danas imali milijarde dolara vrijedna ulaganja u projekte u toj sferi.
Od 2010. kada je o njemu počelo da se govori izvan uskih tehnoloških krugova do danas bitcoin je proglašen „mrtvim“ najmanje 450 puta. Podaci o svakom „nekrologu“ ove vrste objedinjeni su na stranici bitcoindeaths.com uz naznačene vrijednosti u trenutku svakog bombastičnog naslova ili izjave. Svaka korekcija cijene predstavljana je kao posljednja.
Iz navedenih podataka lako je izračunati da, prema vrijednosti u trenutku pisanja ovog teksta, da ste svaki put kada se pojavila informacija da je „bitcoin mrtav“ uložili 100 dolara danas bi ukupni iznos bio 95,2 miliona dolara, pod uslovom da ih u međuvremenu nijeste prodali. Za svaki datum kada je objavljeno da je bitcoinu „odzvonilo“, računa se koliko je bilo moguće kupiti za 100 dolara. Formula je jednostavna, jer je kupljeni odnos bitcoina jednak iznosu od 100 dolara pomnoženom cijenom koja je važila tog dana.
Bitcoin je za 17 godina doživio oštre padove, potrese i loše faze, ali je takođe pokazao otpornost kakvu rijetko ima neka imovina koja je tako uporno otpisivana, zbog čega bombastični naslovi koji su ga više od deceniju „sahranjivali“ ne govore o njemu, već o nelagodi koju inovacije izazivaju.
--------------------
Edukativni serijal „Od kovanica do kodova“ je autorski projekat namijenjen razvoju finansijske i finansijsko-tehnološke pismenosti, a čini ga 100 članaka koje od 1. oktobra 2024. u okviru FinTech rubrike Antena M objavljuje dva puta sedmično.
Informacije iz ovog članka nijesu investicioni savjet, jer služe isključivo u edukativne i informativne svrhe.
Kombinovanjem tema iz oblasti platne industrije, savremenog bankarstva i digitalizacije sa pričom o ulozi i istoriji novca serijal je osmišljen da omogući uvid u širu sliku značenja vrijednosti i razmjene koja se od nastanka do danas odvija na istim principima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR