NATO lideri okupili su se danas u Hagu na samitu koji je, kako mnogi od njih ocjenjuju, krojen po mjeri američkog predsjednika Donalda Trampa, dok evropski saveznici polažu nade da će obećanje o povećanju izdvajanja za odbranu pomoći da Tramp otkloni sumnje u svoju posvećenost Alijansi.
Očekuje se da će na samitu biti usvojena viša meta kada je riječ o vojnim izdvajanjima – 5% BDP-a – što je odgovor i na Trampov zahtjev, ali i na rastuću zabrinutost Evropljana zbog prijetnje koju Rusija, nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, sve više predstavlja po njihovu bezbjednost.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute priznao je da nije lako za države da pronađu dodatna sredstva, ali je naglasio da je to neophodno.
"Moji sagovornici za stolom apsolutno su uvjereni da, s obzirom na prijetnju iz Rusije i trenutnu bezbjednosnu situaciju u svijetu, jednostavno nema alternative", rekao je novinarima.
Debata o obećanju međusobne odbrane u NATO-u
Zvaničnici NATO-a nadaju se da sukob između Izraela i Irana, kao i američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom proteklog vikenda, neće zasjeniti skup koji Rute organizuje u svom rodnom gradu.
Predsjednik Finske Aleksandar Stab, čija zemlja graniči s Rusijom i koja se pridružila NATO-u prije dvije godine, kazao je da se Alijansa mijenja.
"Mislim da svjedočimo rađanju jednog novog NATO-a – NATO-a koji je uravnoteženiji i u kojem Evropa preuzima veću odgovornost", rekao je novinarima.
Tramp je ranije prijetio da neće braniti članice koje ne ispunjavaju ciljeve u pogledu vojnog budžeta, a i sada je, na putu ka samitu, ponovo izazvao sumnje u svoju odanost NATO-u time što je izbjegao da direktno potvrdi svoju podršku članu 5, koji garantuje međusobnu odbranu.
Govoreći novinarima u predsjedničkom avionu, Tramp je rekao da postoji "više tumačenja" tog člana. "Ja sam posvećen spašavanju života. Posvećen sam životu i bezbjednosti. Daću vam tačno tumačenje kad stignem na samit", izjavio je.
Nova meta izdvajanja – planirana da se dostigne u narednih deset godina – predstavlja ogroman skok u odnosu na važeći cilj od 2% BDP-a, iako će se nova pravila mjeriti nešto drugačije.
Države bi trošile 3,5% BDP-a na osnovne vojne kapacitete – poput vojske i naoružanja – dok bi dodatnih 1,5% išlo na šire bezbjednosne aktivnosti poput sajber bezbjednosti, zaštite energetskih mreža i prilagođavanja infrastrukture za prolaz teške vojne opreme.
Sve članice NATO-a podržale su zajedničku izjavu u kojoj se potvrđuje novi cilj, iako je Španija poručila da za sebe ne vidi potrebu da ga u potpunosti ispuni i da može ispuniti obaveze sa znatno manjim izdvajanjima.
Rute se s tim nije saglasio, ali je pristao na diplomatski kompromis sa španskim premijerom Pedrom Sančezom kako bi Tramp dobio diplomatsku pobjedu i kako bi samit protekao bez tenzija.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR