Lideri 27 zemalja članica Evropske unije učestvuju danas i sjutra u Briselu na važnom sastanku Evropskog savjeta, gdje će se razgovarati o ključnim geoekonomskim izazovima, kao i o aktuelnim krizama u Ukrajini i na Bliskom istoku. Predsjednik Antonio Košta definiše misiju samita kao zajednički napor da se izgradi konkurentnija, bezbjednija i strateški samostalnija Evropa, sposobna da djeluje kao pouzdan globalni faktor.
20:44 EU ponovo potvrđuje podršku Ukrajini uprkos različitim stavovima članica
Iako je Slovačka stavila veto, 26 članica EU čvrsto je podržalo zaključke o Ukrajini kojima se naglašava posvećenost Unije očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao i zalaganje za sveobuhvatan, pravedan i trajan mir.
Zaključci pozivaju članice da ubrzaju podršku Ukrajini u vojnoj i bezbjednosnoj oblasti, te da pripreme dodatne mjere za jačanje pritiska na Rusiju, uključujući „novi snažan paket sankcija“ usmjeren na smanjenje ruskih prihoda od energetike. Slovačka je, zanimljivo, podržala ove zaključke, iako je blokirala konkretni paket sankcija.
Lideri EU su takođe pozvali Savjet da nastavi proces pristupanja Ukrajine, uz napomenu da je klaster temeljnih pitanja spreman za otvaranje kada za to budu ispunjeni uslovi.
Ipak, premijer Mađarske Viktor Orban, koji je na samit došao sa rezultatima domaće ankete prema kojoj se dva miliona Mađara protive pristupanju Ukrajine EU, i dalje pokazuje otpor. Orban je i ranije organizovao slične glasove, često kritikovan zbog njihove forme i sprovođenja, i kontinuirano ističe zabrinutost zbog prava mađarske manjine u Ukrajini.
19:14 Mađarska blokira zajedničke zaključke o Ukrajini
Lideri su završili razgovore o Ukrajini, ali konačne zaključke podržalo je samo 26 od 27 lidera EU, dok je Mađarska uskratila saglasnost. Ovo je drugi put da Mađarska blokira jednoglasne zaključke o Ukrajini, nakon sličnog veta u martu.
Mađarska takođe koči napredak Ukrajine na putu ka članstvu u EU. Iako je Evropska komisija potvrdila da je Ukrajina ispunila sve uslove za početak pregovora o prvom skupu ključnih poglavlja, proces zahtijeva jednoglasnu podršku svih članica. Mađarsko uporno protivljenje ostaje ozbiljna prepreka za ukrajinske ambicije ka EU.
19:08 Fico zadržava veto Slovačke na sankcije Rusiji
Premijer Slovačke Robert Fico poručio je da će njegova zemlja zadržati veto na 18. paket sankcija EU protiv Rusije, navodeći da su i dalje otvorena pitanja oko plana Evropske komisije za postepeno ukidanje ruskih fosilnih goriva. Slovačka i dalje zavisi od ruske energije i strahuje da će predloženi rok do 2027. godine dovesti do rasta cijena za potrošače, ugroziti konkurentnost i dovesti u pitanje energetsku sigurnost.
Iako plan o odustajanju od fosilnih goriva može biti usvojen kvalifikovanom većinom, Slovačka i Mađarska, koje obje zavise od ruskih energenata, koriste pravo veta na sankcije – koje zahtijevaju jednoglasnost – kao sredstvo za postizanje ustupaka.
"Razlog je to što je zakon koji zaustavlja dotok gasa od 1. januara 2028. po našem mišljenju sankcija sa dalekosežnim posljedicama", rekao je Fico u video-poruci objavljenoj na Facebooku.
"Ovo pitanje prvo mora biti riješeno – hajde da definišemo rješenje, pa tek onda možemo razgovarati o novim paketima sankcija".
Fico je upozorio da Slovačkoj prijeti potencijalna tužba od strane Gazproma zbog dugoročnih take-or-pay ugovora, s mogućim štetama koje se procjenjuju između 16 i 20 milijardi eura. Rekao je da je ovo pitanje otvorio tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen ranije danas.
Novi paket sankcija bio bi usmjeren na 22 ruske banke, 77 brodova iz ruske "flote iz sjenke", kao i na neaktivne gasovode Sjeverni tok. Pored toga, EU je predložila smanjenje gornje cijene ruske sirove nafte sa 60 na 45 dolara po barelu, ali izgleda da je ova mjera u međuvremenu odložena, nakon što Sjedinjene Američke Države prošle sedmice na samitu G7 nijesu pružile podršku toj izmjeni. Ograničenje cijene nafte je specifična mjera jer je dogovorena na nivou G7 i zahtijeva široku međunarodnu saradnju.
18:34 Završen video poziv sa Zelenskim
Video-poziv sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim upravo je završen. Lideri zemalja članica EU sada raspravljaju o ruskom ratu protiv Ukrajine.
Očekuje se da će zaključke po ovom pitanju podržati samo 26 država članica, zbog protivljenja Mađarske, koja politiku Unije smatra „ratnohuškačkom“. Ova praksa usvajanja odluka bez Mađarske započela je u martu i od tada se nastavlja.
18:24 Lideri odlažu naredne korake u definisanju odnosa sa Izraelom
Kao što se i očekivalo, 27 lidera EU odložilo je konkretne mjere po pitanju odnosa sa Izraelom, nakon što je interna revizija pokazala „naznake“ da je Izrael prekršio obaveze po pitanju ljudskih prava u Gazi i na Zapadnoj obali. Evropski savjet je priznao izvještaj i pozvao na dalje razgovore u julu 2025. godine, u zavisnosti od situacije na terenu.
Međutim, podjele među državama članicama ostaju izražene: Španija, Irska i Slovenija zagovaraju snažniji pritisak na Izrael i prijete formiranjem koalicije voljnih ako EU ne djeluje jedinstveno; s druge strane, Njemačka, Italija i Mađarska protive se dodatnim koracima, nakon što su u početku odbijale samu reviziju.
Srednja grupa zagovara angažman i hitnu humanitarnu pomoć, sa nadom da će šefica diploatije EU Kaja Kalas posjetiti Izrael radi direktnih razgovora sa vladom Benjamina Netanijahua. Ove razlike vjerovatno će ponovo biti tema sastanka ministara spoljnih poslova 15. jula.
18:05 Zelenski se obratio liderima EU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se putem video konferencije obratio liderima EU.
Ovo dolazi nakon naporne sedmice putovanja, uključujući njegov sastanak sa britanskim premijerom Kirom Starmerom u Londonu u ponedjeljak, učešće na NATO samitu u Hagu utorak i srijedu, te potpisivanje sporazuma sinoć u Strazburu sa Savjetom Evrope o osnivanju posebnog tribunala za gonjenje zločina agresije.
17:52 Ručak tokom kojeg se raspravljalo o Bliskom istoku u EU se odužio, debata o Gazi podijelila članice
Ono što je trebalo da bude kratka diskusija tokom ručka o Bliskom istoku pretvorilo se u višesatni sastanak koji je potrajao skoro do 17:30. Diplomate su ručale hladnu supu, losos i čokoladnu tortu dok su se bavile osjetljivim izvještajem diplomatske službe EU, koja je utvrdila da Izrael krši ljudska prava prema trgovinskom sporazumu s blokom.
Procurjeli nacrt izjave samo „uzima na znanje“ taj izvještaj i „poziva Savjet da nastavi razgovore o daljim koracima, ako bude potrebno“. Iako je 19 zemalja podržalo izvještaj, samo nekoliko njih traži konkretne mjere u vezi sa humanitarnom krizom u Gazi.
Te zemlje pritiskaju Komisiju i glavnu evropsku diplomatkinju Kaju Kalas da predlože naredne korake i ne odustaju od svojih zahtjeva, kažu dvojica diplomata. Ova dugotrajna debatu poremetila je planiranu video-poruku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a večera za radni sastanak se sve više odlaže ka kasnim satima.
Tri zemlje koje su tokom samita iznijele stavove o Gazi koji se suprotstavljaju stavovima većine članica EU su Španija, Slovenija i Irska.
17:42 Fon der Lajen poziva zemlje članice da koriste SAFE kredite za Ukrajinu
Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen pozvala je zemlje članice EU da iskoriste fond sigurnosne akcije za Evropu (SAFE) vrijedan 150 milijardi evra za jačanje finansiranja ukrajinske odbrane, saznaju dva zvaničnika bliska razgovorima.
Fon der Lajen je naglasila da Ukrajina može direktno pristupiti sredstvima iz SAFE fonda, ali je istakla i drugi način: zemlje članice mogu same uzeti SAFE kredite i usmjeriti ta sredstva u ukrajinsku odbrambenu industriju, što bi dodatno pokrenulo evropski industrijski kapacitet i ojačalo širu ekonomiju.
Evropska komisija je prvobitno razmatrala mogućnost da se zemlje članice obavežu da koriste SAFE kredite za Ukrajinu, ali su ih pravne prepreke spriječile u tome, otkrio je jedan diplomata. SAFE fond je formalno usvojen tek krajem prošlog mjeseca.
17:38 EU želi da ojača globalnu ulogu eura
Lideri Evropske unije usmjeravaju pažnju na jačanje međunarodne pozicije eura, prema najnovijem nacrtu zaključaka Evropskog savjeta. Očekuje se da će Savjet pozvati Evropsku komisiju i Evropsku centralnu banku da nastave da ulaže napore da osnaže globalnu ulogu eura, posebno kao rezervne i transakcione valute. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada je euro ove godine porastao za 13 odsto.
Ovaj rast povezuje se sa promjenama u fiskalnoj politici unutar eurozone, sve većom političkom neizvjesnošću u Sjedinjenim Državama i promjenama na globalnim tržištima. Pored ovih tema, lideri će razgovarati i o širem stanju evropske ekonomije.
16:27 Letonija odbija teške izbore o budžetu za odbranu
Letonska ministarka vanjskih poslova Baiba Braže istakla je da povećanje izdvajanja za odbranu i očuvanje socijalnih programa nisu suprotstavljeni ciljevi. U razgovoru za POLITICO, nazvala je tu dilemu „lažnom“, poručivši: „Nema socijalne zaštite bez sigurnosti“.
Letonija trenutno izdvaja skoro 4 odsto BDP-a za odbranu i planira da do 2026. dostigne 5 odsto, pozivajući druge zemlje EU da ispune ambiciozne ciljeve o izdacima za odbranu, uprkos zabrinutosti zbog pritiska na budžete.
16:22 Kalas informisala lidere o preispitivanju odnosa EU i Izraela
Šefica diplomatije EU Kaja Kalas, upoznala je lidere EU sa rezultatima nedavne revizije Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela. Revizija, koja je pokrenuta prošlog mjeseca na inicijativu 17 država članica predvođenih Nizozemskom, ukazuje na "naznake" da je Izrael prekršio obaveze iz oblasti ljudskih prava prema članu 2 sporazuma.
Procjena, koja se oslanja na opsežne izvještaje međunarodnih organizacija, navodi primjere poput blokade humanitarne pomoći, vojnih napada na bolnice, prinudnog raseljavanja Palestinaca, masovnih hapšenja, proizvoljnih pritvaranja i nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.
Njemačka i Italija bile su protiv sprovođenja ove revizije. Iako su izvještaji o kršenju ljudskih prava ozbiljni, pitanje ostaje duboko podjeljeno unutar EU i teško je očekivati da će članice postići zajednički stav o tome kako da odgovore na rat u Gazi.
16:02 Francuska oklijeva dok Njemačka gura brzi trgovinski sporazum sa SAD
Njemački kancelar Fridrih Merc zagovara brzo postizanje trgovinskog sporazuma između EU i SAD prije roka 9. jula, koji je odredio američki predsjednik Donald Tramp, čak i ako to znači prihvatanje manje savršenog dogovora. S druge strane, francuski predsjednik Emanuel Makron poziva na oprez.
Prema izvorima, Francuska radije čeka prijedlog predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen prije nego što se obaveže. Ova podjela budi zabrinutost da EU možda neće moći da izađe jedinstvena u pregovorima između svojih dviju najvećih ekonomija. Lideri će večeras o tome razgovarati tokom večere.
15:59 Lideri EU postigli prvi dogovor o budžetu za odbranu
Evropski lideri dogovorili su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na značajno povećanje izdvajanja za odbranu i bezbjednost. Izjava, koja prati nacrt kojeg je ranije objavio POLITICO, podržava nove mehanizme finansiranja kako bi zemlje EU mogle više ulagati u vojnu opremu, usljed sumnji u američku posvećenost evropskoj sigurnosti.
Takođe, poziva na jačanje proizvodnih kapaciteta unutar evropske odbrambene industrije, uključujući mala i srednja preduzeća, kao i srednje velike firme.
15:38 EU lideri na radnom ručku razgovaraju o Bliskom istoku
Nakon što su završili, kako je ocijenjeno, neproblematične razgovore o bezbjednosti i odbrani, koji su uglavnom bili u skladu sa zaključcima nedavnog NATO samita u Hagu, lideri EU usmjerili su se na Bliski istok.
Tokom radnog ručka, 27 šefova država i vlada raspravljaće o jednoj od najosjetljivijih tema: odgovoru EU na situaciju u Gazi. Nedavno završena revizija Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela ukazuje na "naznake" kršenja obaveza u oblasti ljudskih prava od strane Izraela.
Ipak, unutar Unije postoje velike podjele. Dok zemlje poput Španije i Irske zagovaraju suspenziju sporazuma, Njemačka i Mađarska su odlučno protiv takvog poteza.
15:00 Mecola se prva obratila nakon sastanka
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola bila je prva koja se obratila medijima nakon sastanka na najvišem nivou u Briselu, pružajući ključne uvide o hitnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.
Govoreći o napetim odnosima između Irana i Izraela, Mecola je istakla ozbiljnost situacije: "Ono što svjedočimo, posebno između Izraela i Irana, predstavlja veliki izazov za sve nas. Iranu nikada ne smije biti dozvoljeno da razvije nuklearno oružje, jer to nije prijetnja samo regionu, već i cijelom svijetu".
Kada je riječ o sukobu u Gazi, ponovila je hitnu potrebu za prekidom vatre i humanitarnom pomoći: "Moramo nastaviti da radimo na prekidu vatre u Gazi, na hitnom oslobađanju svih talaca i zaustavljanju terora, ali najvažnije je da humanitarna pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija".
O evropskoj odbrani, Mecola se usaglasila sa zaključcima nedavnog NATO samita, naglašavajući podršku Evropskog parlamenta naporima za jačanje vojne sposobnosti Evrope.
Na kraju, osvrnula se na ekonomska pitanja i istakla značaj smanjenja birokratskih prepreka: "Pojednostavljenje i ukidanje suvišnih procedura nije opcija. To je neophodno u aktuelnoj ekonomskoj situaciji."
14:01 Makron pokreće debatu o klimi sa kasnim prijedlogom za razdvajanje ciljeva
Predsjednik Francuske Emanuel Makron pokrenuo je u posljednjem trenutku inicijativu koja bi mogla da promijeni klimatsku strategiju Evropske unije. Prema izvještaju koji je objavio POLITICO, Makron želi da se razdvoji klimatski cilj EU za 2035. godinu – koji treba da bude predstavljen na ovogodišnjem globalnom klimatskom samitu – od šireg cilja smanjenja emisija do 2040. godine.
Ovaj prijedlog podržavaju Mađarska i Poljska, što je izazvalo zabrinutost kod drugih članica Unije koje strahuju da bi to moglo oslabiti dugoročne klimatske obaveze. Ministarstvo za ekološku tranziciju Francuske, međutim, negira da postoji namjera da se ciljevi razdvoje.
13:17 I Poljska skeptična po pitanju EU sankcija
Ministar za Evropu Poljske Adam Šlapka umanjuje šanse za postizanje sveobuhvatnog dogovora u EU danas, uprkos tekućim razgovorima. Na pitanje o napretku po pitanju spornijih tema kao što su finansiranje odbrane i 18. paket sankcija Rusiji, Šlapka je rekao: „Radimo na tome. Vidjećemo“, pokazujući manje optimizma nego drugi. Poljska, koja trenutno predsjedava EU, vodi pregovore koji bi trebalo da se završe naredne sedmice.
Glavne prepreke su kako države članice mogu finansirati vojne nabavke i uvođenje novih sankcija usmjerenih na rusko gorivo, s ciljem da se smanje prihodi Kremlja. U međuvremenu, švedska ministarka za Evropu Jesika Rozenkranc izrazila je nadu u dogovor oko sankcija, ali je istakla da je glavni dijalog između Slovačke i Evropske komisije. Slovačka, zavisna od ruskog gasa, pridružila se Mađarskoj u protivljenju najnovijem paketu sankcija.
13:04 Sančez poziva EU da obustavi sporazum s Izraelom „zbog genocida u Gazi“
Španski premijer Pedro Sančez zatražio je od Evropske unije da odmah suspenduje sporazum o saradnji sa Izraelom, ističući da je situacija u Gazi „katastrofalna i podsjeća na genocid“.
Govoreći pred samit EU u Briselu, Sančez je pozvao na pažnju na nedavni izvještaj Evropske unije o ljudskim pravima, koji ukazuje na moguće kršenje obaveza Izraela prema Sporazumu o pridruživanju EU i Izraela. Izvještaj je istakao blokadu pomoći Gazi, veliki broj civilnih žrtava, napade na novinare i masovne raseljavanja.
Sančez je kritikovao dvostruke standarde EU, podsjećajući da je Unija uvela sankcije Rusiji zbog Ukrajine, ali nije reagovala na sličan način prema Izraelu. „To nema smisla“, poručio je.
Napon između Španije i Izraela raste, naročito nakon što je Sančez ranije nazvao Izrael „genocidnom državom“ i istakao da Španija ne trguje sa takvom zemljom. Njegova vlada često dovodi u pitanje poštovanje međunarodnog humanitarnog prava od strane Izraela.
12:41 Slovačka traži odlaganje paketa sankcija, spremna na veto
Mađarska i Slovačka i dalje se protive usvajanju osamnaestog paketa sankcija danas.
Mađarski premijer Viktor Orbanranije je nagovijestio da je od EU dobio određene ponude koje bi mogle biti osnova za kompromis, ali za razliku od Mađarske, čini se da je Slovačka u proteklih nekoliko dana dodatno pooštrila svoj stav.
U ponedjeljak je ministar vanjskih poslova Slovačke Juraj Blanar sugerisao da bi zemlja mogla podržati paket jer direktno ne ugrožava njene interese.
Međutim, jutros je premijer Robert Fico izjavio da će tražiti da se usvajanje paketa odloži, te da je čak spreman da ga u potpunosti blokira.
Slovački mediji prenose da je Fico nezadovoljan zbog posebnog prijedloga EU koji se odnosi na uvoz energenata iz Rusije, uključujući i nuklearno gorivo, i želi da iskoristi prijetnju vetom kako bi izdejstvovao ustupke po tom pitanju.
12:12 Razmatraće odgovor na američke carine i nastavlja pregovore o ruskom gasu i sankcijama
Evropska unija je već odobrila, ali još nije uvela, carine na američku robu u vrijednosti od 21 milijardu eura, a u toku su rasprave o dodatnom paketu carina koji bi mogao da obuhvati uvoz iz Sjedinjenih Država u vrijednosti do 95 milijardi eura. Neke članice EU su za to da se ove mjere ublaže.
Među opcijama koje EU razmatra za balansiranje je porez na digitalno oglašavanje, koji bi posebno pogodio američke gigante poput Googlea, Mete, Applea, X-a i Microsofta, a istovremeno bi smanjio američki suficit u trgovini uslugama sa EU. Kad je u pitanju roba, EU ima suficit u trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Evropska komisija je predložila dogovor između EU i SAD kojim bi se ukinule međusobne carine na industrijske proizvode, uz mogućnost dodatne kupovine američkog tečnog prirodnog gasa i soje od strane EU.
Vašington, međutim, ne pokazuje poseban interes, već više ističe ono što smatra trgovinskim preprekama, poput poreza na dodatu vrijednost u EU, ekoloških standarda i pravila za internet platforme, za koja EU nije spremna da pravi ustupke.
Na marginama samita, lideri EU pokušaće da umire zabrinutost Slovačke i Mađarske u vezi sa planom Unije da do kraja 2027. potpuno prekine uvoz ruskog gasa.
Prema riječima evropskih diplomata, uvjeravanja EU u vezi sa gasom trebalo bi da omoguće ovim dvjema zemljama da podrže osamnaesti paket sankcija protiv Rusije, koji sada blokiraju.
Ipak, prije početka samita, premijer Slovačke Robert Fico rekao je da će tražiti odlaganje glasanja o sankcijama dok se slovački zahtjevi ne uzmu u obzir.
11:16 EU razmatra diplomatski pritisak na Izrael zbog krize u Gazi
Procurjeli nacrt iz Evropskog savjeta pokazuje da bi lideri mogli podržati novu diplomatsku inicijativu koja poziva Izrael da poštuje ljudska prava u sukobu u Gazi. Nedavna analiza utvrdila je da je Izrael prekršio Sporazum o pridruživanju EU i Izraela zbog napada na bolnice i civile, kao i zbog ograničavanja humanitarne pomoći. Neki lideri EU, uključujući Irca Mišela Martina i Slovenca Roberta Goloba, traže oštrije mjere, kritikujući sadašnji pristup EU kao nedovoljan.
11:11 Tajani poziva na povećanje vojnog budžeta radi jačanja evropskog suvereniteta
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani istakao je potrebu da članice NATO-a povećaju izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a, nazivajući to pitanjem dostojanstva i nezavisnosti od SAD. Priznao je istorijsku zavisnost Evrope od američke zaštite i naglasio da je veće finansiranje neophodno da se izbjegne "pokornost" prema Americi.
10:53 Litvanski predsjednik zahvalio Trampu zbog povećanja vojnog budžeta
Litvanski predsjednik Gitanas Nausėda izrazio je zahvalnost američkom predsjedniku Donaldu Trampu što je vršio pritisak na evropske zemlje da povećaju izdvajanja za odbranu. Nausėda je istakao da je ostvarenje cilja od 5% vojnog budžeta "bilo nezamislivo prije dvije godine". Litvanija, zbog blizine sukobu u Ukrajini, snažno zagovara veća evropska ulaganja u odbranu.
10:42 Nizozemska se odlučuje za oprezno povećanje vojnog budžeta
Nizozemski privremeni premijer Dik Šof saopštio je da zemlja neće koristiti EU “klauzulu o izuzeću” za vojne troškove iz budžetskih ograničenja, naglašavajući strogu budžetsku disciplinu. Šof je odbacio EU program SAFE kredita od 150 milijardi eura za oružje, navodeći povoljnije opcije zaduživanja na tržištu. Izrazio je oprezni optimizam povodom osvajanja 18. paketa sankcija EU Rusiji, ali je ukazao na poteškoće u postizanju jednoglasne podrške i pozvao SAD da pojačaju pritisak.
10:31 Njemački kancelar Merc nestrpljiv pred debi u Evropskom savjetu
Novi njemački kancelar Fridrih Merc izrazio je oduševljenje pred svoj prvi sastanak Evropskog savjeta, poredeći svoje uzbuđenje sa prvim danom škole kod djeteta. Svjestan važnog perioda koji je pred Evropom, pokazao je snažnu želju da lično doprinese, ali je istovremeno želio da njegove izjave budu kratke zbog hitnih tema poput migracija i trgovinskih odnosa SAD-Njemačka.
10:26 Lider EPP Veber poziva na formiranje EU snaga za sajber odbranu
Predsjednik Evropske narodne partije Manfred Veber pozvao je EU da ojača vojne kapacitete osnivanjem zajedničke sajber brigade, ističući da sajber-napadi nemaju granice. Nakon dogovora NATO-a o izdacima za odbranu od 5% BDP-a, Veber je zagovarao objedinjena ulaganja u bezbjednost EU i pozdravio nedavni pad broja migranata, ali upozorio da su ti brojevi i dalje previsoki.
10:09 Belgijski premijer De Vever kritikovao stav SAD i trgovinske ratove
Belgijski premijer Bart De Vever opisao je predsjednika Trampa kao spontanu i intuitivnu ličnost, ali je ukazao na evropski drugačiji stav o Ukrajini i nedostatak snage. Upozorio je da trgovinske carine štete potrošačima i slabe obe strane Atlantika. Takođe je pohvalio Njemačku zbog usklađenosti sa politikama o migracijama pred sastanak sličnomišljenika u Evropi.
09:42 Orban zauzeo čvrst stav o migracijama i LGBTQ+ pitanjima
Mađarski premijer Viktor Orban prvi je stigao na samit, najavljujući “pobunjenički” stav prema migracijama i kritikovao pregovore EU Komisije sa SAD. Takođe je izazvao kontroverzu pokušajima da blokira Prajd događaje u Budimpešti, uprkos protivljenju gradonačelnika i podršci EU LGBTQ+ zajednici, ističući čvrstu poziciju svoje vlade protiv tih manifestacija.
09:34 EU pod pritiskom zbog situacije na Bliskom istoku usljed tenzija Izraela i Gaze
Sa 19 država članica koje pozivaju na akciju, EU preispituje Izraelove povrede ljudskih prava u okviru Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela, povezane sa napadima na Gazu i naseljavanjem na Zapadnoj obali. Neke zemlje zagovaraju ciljane mjere da se obezbijedi pristup pomoći i poštovanje međunarodnog prava, dok druge, uključujući Njemačku, odbijaju sankcije. EU lideri će danas raspravljati o ovom pitanju, dok diplomatkinja Kaja Kalas razmatra naredne korake.
09:25 Predsjedavanje Savjetom EU završeno bez dogovora o pravima žrtava
Poljska je u svom posljednjem predsjedavanju Evropskim savjetom nije uspjela da postigne dogovor o Direktivi o pravima žrtava, čiji je cilj zaštita žrtava kriminala. Uprkos pokušajima kompromisa, pregovori između Parlamenta, Savjeta i Komisije zastali su nakon četiri sata, odlažući ovu važnu legislativu zbog političkih nesuglasica u Parlamentu.
09:16 EU nastavlja napore da smanji prihode Rusije od energije uprkos protivljenju
EU unapređuje planove za ograničavanje prihoda Rusije od fosilnih goriva kroz strategiju REPowerEU i 18. paket sankcija. Iako danas nije potrebna formalna saglasnost, podrška lidera je ključna. Mađarska i Slovačka se protive dijelovima plana, tražeći izuzetke i podršku, dok Komisija obećava pomoć državama članicama koje se suočavaju sa zahtjevnijim prelazom.
09:01 Predsjednik Evropskog savjeta o trgovinskim i odbrambenim razgovorima sa SAD
Antonio Košta je izrazio optimizam u vezi rješavanja glavnih izazova vanjske politike EU, ali je isključio detaljne pregovore o trgovinskom sporazumu sa SAD na samitu. Naglasio je snagu trgovine EU i potrebu za zajedničkom odgovornošću u odbrani, ukazujući na promjenu u transatlantskim odnosima usred tenzija oko carina i uticaja Njemačke.
08:47 Merc traži brz trgovinski sporazum EU-SAD zbog straha od carina
Njemački kancelar Fridrih Merc insistira na brzom i jednostavnom trgovinskom sporazumu sa Sjedinjenim Državama, kritikujući komplikovani pristup Evropske komisije. Uz podršku Emanuela Makrona i Đorđe Meloni, poziva lidere EU na današnjem samitu da prioritet daju pregovorima, jer se bez dogovora 9. jula može uvesti uzajamna carina od 50% na svu robu.
08:42 NATO lideri se obavezali na povećanje izdvajanja za odbranu, finansije i dalje neizvjesne
Zemlje NATO-a postigle su načelni dogovor da povećaju budžete za odbranu na 5%, cilj koji premašuje čak i američki nivo, ali suočavaju se sa izazovima kako da obezbijede ta sredstva, posebno uz neizvjesnu podršku SAD. Lideri upozoravaju da će ovaj potez zahtijevati teške budžetske odluke, balansiranje između bezbjednosti i socijalne zaštite pod pritiskom populizma, uz poruku da je ulaganje u odbranu ključno za dugoročnu stabilnost.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR