Stradner: Pistorijus poručio Vučiću da više nema podršku Berlina

"Pistorijus je poslao jasnu poruku Vučiću da igre balansiranja više nisu moguće i da on više nema podršku Berlina, baš kao što je Merkel to jasno rekla Tadiću".

To je ocijenila za Radio Slobodna Evropa Ivana Stradner, savjetnica u Fondaciji za odbranu demokratije iz Vašingtona nakon posjete njemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa (Pistorius) Beogradu 7. februara.

Ona je navela da je ta posjeta podsjetila na nastup nekadašnje kancelarke Angele Merkel iz 2011. nakon sastanka sa tadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.

Pistorijus je iznio nekoliko očekivanja od Srbije tokom susreta sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, baš kao što je Merkel 2011. tražila ukidanje sprskih paralelnih institucija na sjeveru Kosova.

Tadić nije bio spreman na to i smatra se da je tada izgubio međunarodnu podršku, a ubrzo i izbore.

Trinaest godina kasnije, njemački ministar je iznio očekivanja Njemačke u vezi sa oružanim napadom u Banjskoj, eventualnom secesijom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i sankcijama Rusiji.

A osvrnuo se i na navode o neregularnosti decembarskih izbora.

"EU, a posebno Njemačka, više ne nasjeda na Vučićeva obećanja i prijetnje eskalacijom jer je imao više od jedne decenije da ispuni svoja izborna obećanja", smatra Stradner.

Šta su bile ključne poruke nemačkog ministra i šta je Srbija do sada s tim u vezi uradila?

Istraga o Banjskoj

"Važno je i potrebno da Srbija nastavi istragu o dešavanjima 24. septembra i to je od odlučujućeg značaja." 

To je bila jedna od poruka njemačkog ministra beogradskim vlastima u vezi sa napadom grupe naoružanih Srba u septembru prošle godine na kosovsku policiju.

Tada je u selu Banjska na sjeveru Kosova poginuo kosovski policajac a potom su ubijena trojica napadača.

Istraga je u toku, poručuju nadležni u Srbiji. Ali četiri mjeseca kasnije nema vidljivog rezultata te istrage niti podizanja optužnice.

A Milan Radoičić, srpski političar i biznismen na Kosovu koji je preuzeo odgovornost za napad u Banjskoj, proveo je u pritvoru u Beogradu samo jedan dan.

U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu su za Radio Slobodna Evropa rekli da se provjerava iskaz osumnjičenog Radojičića.

"Prikupljaju se dokazi u saradnji sa policijom i carinom, kako bi se utvrdilo porijeklo oružja i kanali kojima je stiglo na Kosovo i Metohiju", navodi se u odgovoru.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 2. februara rekao da će se "u dogledno vrijeme" izaći sa optužnim predlozima.

Kosovo optužuje Beograd za napad u Banjskoj, što Beograd odbacuje. Zapad od septembra poziva na utvrđivanje odgovornosti.

"Zapad insistira na istrazi o Banjskoj ne zato što oni ne znaju šta se zaista desilo, već zato što hoće da vide da li je Beograd spreman da preuzme odgovornost", ocenila je Ivana Stradner, savetnica u Fondaciji za odbranu demokratije iz Vašingtona.

Nema secesije Republike Srpske

"Polazimo od toga da Srbija neće podržati eventualne tendencije secesije u Republici Srpskoj nego da će se zalagati za integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine." 

Tako se Pistorijus osvrnuo na očekivanja Njemačke kada je u pitanju situacija u Bosni i Hercegovini.

Zvaničan stav Beograda, koji je Vučić ponovio i Pistorijusu, jeste da Srbija ne dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da poštuje Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH.

Međutim, Vučić ne kritikuje javno predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika zbog njegovih secesionističkih izjava.

"Ne moram ja uvek da budem saglasan s onim što Dodik radi. Ali nikada to od mene nećete čuti javno. Nikada. Zato što se tako ponaša neko ko odgovara prema svom narodu", rekao je Vučić 5. februara na TV Hepi.

Istovremeno, Dodik je skoro redovno Vučićev gost na važnim državnim događajima u Srbiji, a znaju da se na društvenim mrežama pohvale i zajedničkim gledanjem sportskih utakmica.

Šta stoji iza Vučićevih čestitki Dodiku?

Američka analitičarka Ivana Stradner ocenjuje da Vučić "dizanjem tenzije pa deeskalacijom u regionu šalje poruku Zapadu da je on glavni medijator i da bez njega nema mira na Zapadnom Balkanu".

"Tako i u BiH preko Dodika igra zapaljujuće igre prijetnje secesijom. Njemačka veoma dobro razumije ovu Vučićevu igru i jasno mu je stavljeno do znanja da nema više mjesta za to", navela je.

Gospodine predsjedniče - sankcije Rusiji

Pistorijus je pojasnio da su sankcije Rusiji važno sredstvo kojima bi Srbija kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji trebalo da se priključi.

Srbija je glasala za nekoliko rezolucija Ujedinjenih nacija kojima se podržava teritorijalni integritet Ukrajine. Ali skoro dvije godine od početka agresije odbija da uvede sankcije.

Takođe, Beograd nije prekinuo odnose sa zvaničnom Moskvom, pa je nedavno ugostio ruskog ministra zdravlja Mihaila Muraška.

U prilog tim vezama govori i to što je doskorašnji direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandar Vulin nedavno dobio dva ordena u Moskvi, a jednim ga je odlikovao Putin.

Između ostalog i zbog veza sa Rusijom, Vulin se kao direktor BIA našao na listi sankcija Sjedinjenih Država.

Zvaničnici u Beogradu neuvođenje sankcija pravdaju gasnom zavisnošću od Rusije, ali i podrškom Rusije u protivljenju nezavisnosti Kosova.

Vučić je Pistorijusu napomenuo da se sa ruskim predsjednikom od invazije na Ukrajinu sreo samo "slučajno i kratko" na samitu u Kini prošle godine.

Istovremeno, poručio je da Srbija ne ugrožava saradnju sa Ukrajinom i da ima veoma korektne odnose sa ukrajinskim rukovodstvom.

Vučić se u dva navrata na međunarodnim događajima sreo sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Srbija je takođe isporučivala humanitarnu pomoć Ukrajini.

Rat u Ukrajini

Vučićeva politika balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, prema Ivani Stradner, od 2022. i promjene geopolitičkih okolnosti više nije održiva.

Ocjenjujući da Vučić ima "dosta koristi" od saradnje sa Rusijom, te da mu je Moskva "potrebna za opstanak na vlasti", Stradner kaže da je usaglašavanje spoljne politike sa EU ključ i da će to biti test za Srbiju.

"Predsjednik voli da se hvali da je dobar u šahu, ali ovo je 3D šahovska igra koju neće lako moći da dobije kroz svoju politiku balansiranja", ocijenila je Stradner.

Regularnost izbora

I nedavni izbori u Srbiji bili su tema za njemačkog ministra tokom posjete Beogradu.

Vlast u Srbiji se suočava sa optužbama za nepravilnosti na izborima održanim 17. decembra prošle godine.

Jedan od odgovora na to je i rezolucija Evropskog parlamenta od 8. februara.

Njom se traži međunarodna istraga o navodnim nepravilnostima, kao i suspenzija evropskih fondova, ukoliko se dokaže da su vlasti bile direktno umešane.

Analitičarka Ivana Stradner ocenjuje da treba očekivati istragu prijavljenih nepravilnosti o čemu govori, kako kaže, i rezolucija Evropskog parlamenta.

"To naravno neće biti lako prihvaćeno u Beogradu i očekujte od Vučića da će opet prijetiti Evropskoj uniji sa Rusijom, Kinom, haosom u regionu, kao i ulaskom u BRIKS", smatra Stradner.

Vučić poručuje da će vlast prihvatiti sve preporuke ODIHR-a i OEBS-a, ali istovremeno tvrdi da su izbori bili "veoma fer i veoma pošteni".

Takođe najavljuje da će predstavnici OEBS-a i ODIHR-a biti pozvani da posmatraju lokalne izbore na proljeće, dok su međunarodni posmatrači koji su pratili decembarske izbore bili izloženi napadima i oštrim kritikama od strane predsjednika i premijerke.

Stradner ocjenjuje da Brisel više neće lako tolerisati 'stabilokratiju' na Balkanu nasuprot dosadašnjem "pragmatičnom realizmu" u kome su im pitanja ekonomije i stabilnosti bili ispred demokratskih vrijednosti.